-
Poslednjih 5 pesama
- Prljavo Kazalište - Iz nekih starih razloga
- Bijelo dugme - Da te bogdo ne volim
- Kiki Lesendrić - Budi tu kad padne sneg
- Bajaga - S' Druge Strane Jastuka
- Djavoli - Suncan dan
-
-
Propuštene emisijeOstale emisije
-
Preporučujemo
Prolećni kolač sa jagodama!
Sunčani dani su stigli i vreme je da počnemo maksimalno da uživamo u njima. Zato obradujte sebe laganim kolačem sa jagodama, a za dodatni ugođaj ovaj desert upotpunite svežim ceđenim sokom od istog voća...
Ideja za ručak: Ćuretina u vinu
Ako ne pripremate ćuretinu dovoljno često postoji velika verovatnoća da će vas ovaj recept oduševiti. Ovako spremljena ćuretina izuzetno je sočna i aromatična...
-
Zdravlje
Kako pobediti prolećni umor? Pet jednostavnih saveta
Zašto se često osećamo umorno, iscrpljeno i bez energije, uprkos pozitivnoj atmosferi koju sa sobom nosi dugo očekivano proleće? Ovaj fenomen poznat je kao prolećna malaksalost ili prolećni umor.
Simptomi nedostatka vitamina C
Vitamin C je esencijalan za rast i razvoj organizma. Nedostatak ovog vitamina, poznat kao skorbut, nastaje kada telo ne dobija dovoljno vitamina C iz ishrane. Budući da telo ne proizvodi vitamin C, neophodno je unositi ga putem hrane, prvenstveno voća i povrća.
-
-
Putovanja
Gde sunce najviše sija? Ovo su najsunčanije prestonice Evrope!
Nova studija rangirala je 46 evropskih prestonica prema broju sunčanih sati koje imaju tokom godine – a ovo je top pet!
Najlepše lisabonske bašte ovog proleća otvorene za posetioce
U okviru festivala Jardins Abertos, najlepše zelene oaze Lisabona otvoriće svoja vrata svim ljubiteljima prirode tokom četiri vikenda u maju – i to bez ikakve ulaznice. Inicijativa ima za cilj da „podstakne snažnu i pozitivnu vezu s prirodom“, spajajući održivost sa urbanim načinom života.
-
Preporučujemo
Ofarbajte jaja ove godine uz pomoć sode bikarbone
Ako još uvek ne znate kojom tehnikom ćete farbati uskršnja jaja, ovaj način će vam se sigurno veoma dopasti. Veoma je lako, a rezultat će vas oduševiti.
Trik sa čašom koji može da nam pomogne da se rešimo vinskih mušica
Vinske, odnosno voćne mušice, uskoro će se pojaviti u našim domovima. Ako ih primetite kako lete oko kante za smeće ili posude s voćem i povrćem, isprobajte jednostavan trik sa čašom.
-
Kursna lista
Kupovni Srednji Prodajni EUR 116.42 117.24 118.06 CHF 124.84 125.72 126.60 USD 100.97 101.68 102.39
-
Zašto pećinski pauci ostaju slepi? Novo istraživanje otkriva razloge
Mnogi pauci vrste Tegenaria pagana naseljavaju pećine i imaju slab vid, dok drugi žive u osvetljenijim područjima. Ova razlika privukla je pažnju naučnika koji istražuju kako geni utiču na razvoj vida kod ove vrste, među kojima je i dr Efrat Gaviš-Regev iz Prirodnjačke zbirke Hebrejskog univerziteta u Jerusalimu.
24-03-2025 | 12:32 | Autor/Izvor: Naxi media, Earth.com, EvoDevo
Foto: Bigstock, svarshik
Kako život u pećinama utiče na vid paukova?
Organizmi koji žive u mraku često izgube deo ili čak ceo vid. Neke vrste, poput slepih riba ili vodozemaca, razviju pojačana čula, a sličan obrazac primećen je i kod podzemnih paukova.
Naučnike posebno zanima Tegenaria pagana jer različite populacije ove vrste imaju različite veličine očiju. Zbog toga je odličan model za proučavanje kako genske interakcije utiču na promene vida.
Geni i razvoj očiju
Razvoj očiju prati genetski plan poznat kao mrežna determinaciona mreža. Kod člankonožaca ovaj set gena aktivira se kada se ćelijama „naredi“ da formiraju vizuelne strukture.
Upoređujući Tegenaria pagana sa tipičnim paucima, naučnici su otkrili kako promene u ekspresiji gena utiču na razvoj očiju. Jedno od ključnih otkrića je gen sine oculis, koji je i dalje neophodan za očuvanje vida kod pauka.
Koristeći fluorescenciju i konfokalnu mikroskopiju, tim je pratio razvoj pauka od oplođenja do izleganja. Uočili su da čak i sitne promene u vremenu razvoja embriona mogu da utiču na formiranje očiju i drugih organa.
Zanimljivo je da različite vrste paukova razvijaju telesne segmente različitim brzinama. Naučnici su primetili da embrioni Tegenaria pagana napreduju na specifičan način, što ukazuje da evolucija može da prilagodi ustaljene obrasce.
Pećinske vrste otkrivaju promene vida
Proučavanje pećinskih paukova donosi nove uvide u život u podzemnim staništima. Predatori poput Tegenaria pagana pomažu da razumemo kako se životinje prilagođavaju mraku i oskudnim izvorima hrane.
Naučnici planiraju da uporede srodne vrste sa smanjenim ili potpuno izgubljenim očima, kako bi utvrdili da li su u pitanju isti geni. To bi moglo da razjasni da li smanjenje vida u različitim pećinama prati sličan obrazac.
Saznanja do kojih se došlo istraživanjem
Tegenaria pagana mogla bi da pomognu i u razvoju efikasnijih metoda kontrole štetočina u ljudskim objektima. Razumevanjem kako se genski mehanizmi vida menjaju, moguće je osmisliti bolje načine za suzbijanje paukova koji preživljavaju u mračnim uglovima.
Ova saznanja mogu biti korisna i za speleološke grupe, jer prilagođavanje paukova daje važne informacije o zdravlju podzemnih ekosistema. Ako pauci ne uspevaju da održe normalan razvoj, to može ukazivati na promene u tim sredinama.
Budući pravci istraživanja
Sledeći koraci mogli bi da uključe praćenje istih gena kod paukova koji su potpuno izgubili vid. Testiranja na troglomorfnim vrstama mogla bi da pruže dublji uvid u to kako se određeni geni gase ili preusmeravaju.
Otkriveno kod Tegenaria pagana može da se primeni i na druga pećinska stvorenja, poput rakova ili vodozemaca, koji vremenom gube sposobnost vida.
Potraga za sličnostima među ovako različitim vrstama intrigira biologe, jer žele da utvrde da li evolucija u različitim grupama prati slične obrasce.
Genetske promene i gubitak vida
Laboratorijski uzgojene populacije Tegenaria pagana daju jasniju sliku o ponašanju gena zaduženih za vid tokom razvoja. Jaja uzeta u različitim fazama razvoja omogućavaju naučnicima da prate aktivaciju gena pre nego što se bilo koje tkivo formira.Buduća istraživanja mogla bi da testiraju da li promene u genima u ranim fazama razvoja dovode do trajnih oštećenja vida. Ako se to potvrdi, otvoriće se mogućnost povezivanja gena sa dramatičnim promenama koje su primećene kod podzemnih paukova.
Kod vrste Tegenaria pagana vidi se da i male genetske promene mogu imati velike posledice na vid. Ovi pećinski pauci nude nove uvide u to kako se organizmi snalaze u surovim, mračnim staništima.
Studija je objavljena u časopisu EvoDevo. -
Pročitajte i...
Dan planete Zemlje: Ideja koja je promenila svet
Dan planete Zemlje naziv je za dva različita praznika koja se svake godine obeležavaju u proleće, uglavnom na severnoj hemisferi. Oba datuma imaju isti cilj – da povećaju svest ljudi o ugroženosti životne sredine i da uključe što širu javnost u njeno očuvanje.
Vrane znaju geometriju: Inteligentne ptice razbijaju mit o ljudskoj posebnosti
Dugo se smatralo da je sposobnost prepoznavanja geometrijskih oblika – kao što su simetrija, pravi uglovi i paralelne linije – isključivo ljudska osobina. Ali novo istraživanje pokazuje da u tome nismo sami.
Da li ste čuli za „kofeinsko dremanje“? Evo kako deluje!
Prema dr Markusu Ploesseru, stručnjaku za integrativnu medicinu u Open Mind Health-u sa fokusom na dugovečnost i spavanje, „kofeinsko dremanje“ traje oko 20 minuta, piše Huffpost. „Ideja je da, kada se probudite, kofein počne da deluje, pojačavajući osvežavajući efekat dremke“, objašnjava Ploesser. „Pristalice tvrde da ova kombinacija može povećati energiju i budnost efikasnije nego samo popodnevna dremka ili kafa.“
Gradovi koji su turiste najviše razočarali: Skupoća, gužve i manjak autentičnosti
Kompanija Radical Storage, koja se bavi skladištenjem prtljaga, sprovela je istraživanje o tome koje su svetske destinacije bile najveće razočaranje za posetioce. Na osnovu analize više od 97.000 Google recenzija u 100 najposećenijih gradova sveta, otkriveno je gde turisti najčešće ostaju nezadovoljni.
-
Komentari
Komentara: 0
Postavi komentar: